U 2006. godini na području Raškog okruga umrlo je 3102 lica ili 11 na 1000
stanovnika. Ova stopa pripada srednjim stopama smrtnosti prema kriterijumima WHO
(Svetska zdravstvena organizacija).
Ukupno umrlih do 64 godine je iznosio 634 ili 20% od ukupno umrlih što je još
uvek povoljna starosna struktura umiranja jer je manja od 30%. U uzrastu od
15-64 godine umrlo je 613 lica: 397 muškaraca i 216 žena. Poluvekovni trend
većeg umiranja odraslih muškaraca se nastavlja 1,8 puta više.
Prema grupacijama, bolesti krvotoka su u Evropi i kod nas najveći ubica ljudi, a
ujedno i značajan faktor invaliditeta. One su odgovorne za više od polovine svih
smrtnih slučajeva: od 3102 lica 1793 (58%) je umrlo od bolesti krvotoka i više
od trećine (38%) uzroka smrti u uzrastu od 15 do 64 godine: 224 lica, 152
muškarca i 72 žene. Obzirom da su ovo bolesti i starih osoba težište analize je
smrtnost u uzrastu od 15-64 godine starosti. Do 44 godine umrlo je 18 lica : 13
muškaraca i 5 žena.
Koronarna bolest (bolest krvnih sudova srca), najčešće infarkt je uzrok ukupne
smrti 435 lica i čini 14% ukupne smrtnosti. Od njih je 112 lica umrlo u uzrastu
od 15 do 64 godine (85 muškaraca i 27 žena ) i to je 18% smrtnosti u tom uzrastu
i ujedno prvi razlog umiranja u ovoj grupaciji bolesti i drugi razlog umiranja u
svim grupacijama bolesti posle karcinoma. Druge bolesti srca su heterogena grupa
oboljenja srca i obuhvataju: bolesti srca plućnog porekla, sve bolesti srčanih
zalistaka, sve bolesti srčanog mišića zapaljenska i nezapaljenska i sve
poremećaje srčanog ritma, bolesti arterija, vena, limfnih sudova i kapilara. One
su na drugom mestu kao uzrok smrti u grupaciji bolesti krvotoka u uzrastu 15- 64
godine (umrlo 112 lica ) , ali na prvom mestu u ukupnoj smrtnosti, umrlo ukupno
819 osoba. Treći po redu razlog umiranja u ovom uzrastu je moždani udar: umrlo
ukupno 48 lice, 26 muškaraca i 22 žene i ukupno za sve starosne kategorije 542
lica.
Maligne neoplazme predstavljaju drugu glavnu grupu uzročnika smrti. Odgovorne su
za petinu smrtnih slučajeva u ukupnoj populaciji (umrlo 618 lica ili 20%) i za
trećinu 32 % u uzrastu do 64 godine umrlo 210 lice : 124 muškarca i 86 žena ). U
ovom uzrastu (0- 64godine) rak je na prvom mestu kao uzrok smrti uzimajući u
obzir sve grupacije bolesti. Među muškarcima najčešći oblik maligne bolesti je
rak pluća i na njega otpada 28% (101 : 355) svih malignih bolesti muškaraca. Rak
pluća je i najveći pojedinačni učesnik u ukupnom broju malignih oboljenja: 141
od 618 i to iznosi 23% i iznosi 4% u ukupnoj smrtnosti. Drugi najznačajniji
oblici raka su rak debelog creva (umrlo ukupno 61 lica: 38 muškarca i 23 žene) .
Deset je mlađe od 64 godine. Od raka dojke umrlo je 47 žena i to je vodeći uzrok
smrti od raka kod žena ukupno umrlo 263 žena. Dvadeset i jedna je mlađa od 64
godine. Od raka materice umrlo je 22 žene, 4 do 64. godine. Potrebno je pomenuti
da je od karcinoma pankreasa (gušterače ) umrlo 39 lica, 17 mlađih od 64 godine,
zeludac 38,8 mla]ih i jetra 26, 9 mladjih.
Nasilne smrti (ukupno umrlo 65 lica) predstavljaju treći po redu uzrok
mortaliteta. One u ukupnoj smrtnosti imaju učešće 2%, ali je učešće 1% (45) u
smrtnosti do 64. godine. U analizi smrtnosti od 15 do 44.godine (umrlo ukupno 23
lica) one su na prvom mestu sa zastupljenošću od 26 lica ili 25%. Na drugom
mestu smrtnosti u ovoj grupaciji su cirkulatorne bolesti (24) lica i na trećem
maligne bolesti 19 lica. Vodeći uzroci u nasilnim smrtima su samoubistva 31 lica
i saobraćajni udesi 22 lica. Stopa samoubistava je 11 na 100000 i klasifikuje se
u srednje stope samoubistava (od 5- 15 %000 ). U odnosu na prošlu godinu ova
stopa je pala sa 16%ooo što je predstavljalo visoku stopu samoubistava (od 15-
30%ooo ).
Zatim , četvrti razlog umiranja je šećerna bolest, ukupno 139, 23 do 64. godine
starosti.
Na petom mestu su bolesti sistema za varenje- umrlo 101 lice. Najčešći uzroci su
bili (druge bolesti organa za varenje 51) , zatim čir želuca i dvanaestopalačnog
creva 25 i i bolesti jetre 25. Podjednako umiru muškarci i žene (56 : 45).
“Druge bolesti organa za varenje” je jako heterogena grupa i obuhvata upale i
komplikacije pankreasa, žučne kese, creva, trbušne maramice, ileus i drugo.
Zatim šesti po redu su hronične plućne opstruktivne bolesti (umrlo 101 lice),
najčešće hronični bronhitis i astma. Značajan su uzročnik umiranja naročito
starijih od 65 godina, a umrlo 17 lica u uzrastu od 15 do 64 godine.
Na sedmom mestu su nedijagnostifikovana stanja, simptomi i znaci. Umrlo je 123
osobe 30 do 64. godine starosti.
Kod starije populacije kao uzrok smrti treba pomenuti hroničnu bubrežnu
insuficijenciju, umrlo ukupno 60 lica ( 38 muškarca i 22 žene). Devetoro je
mlađe od 64 godine.
Nepoznati uzroci smrti su bili u 4% slučajeva.
Da zaključimo: Bolesti krvotoka, rak, traumatizam, hronične opstruktivne plućne
bolesti, dijabetes, bolesti jetre, žučne kese, pankreasa, pripadaju kategoriji
socijalnih i ekoloških bolesti (uslovljene su organizacijom socijalnog života,
stresovima i stilom života uopšte) i nadmašuju delovanja i ovlašćenja medicine,
a medicini nameću sasvim nove prioritete i način delovanja. Ono što je moguće je
odgađanje smrti, smanjenje bola, gušenja, nemoći i ublažavanje svakog nedostatka.
Glavni stručni nedostatak moderne medicine je njena nemogućnost da smanji
prevremenu smrt muškaraca u zrelom i srednjem dobu i on je ujedno i najveći
zdravstveni problem u našem okrugu, jer kod nas je smrtnost odojčadi 3%00,
smrtnost dece do 5 godina 0,9%00, maternalni mortalitet 0 i to je svedeno na
tako male mere kao u najrazvijenijim zemljama i predstavlja granicu biološke
nemogućnosti daljeg delovanja na tu smrtnost na ovom stepenu razvijenosti nauke.